Drugi susret stručnih radnika u resoru socijalne zaštite na temu humane metode fiksiranja

„Upotreba sredstava za fizičko ograničavanje kretanja i djelovanja osoba sa duševnim smetnjama“ tema je o kojoj su, u okviru drugog susreta stručnih radnika resora socijalne zaštite, razgovarali stručnjaci iz ustanova socijalne zaštite.

Ministar za rad, socijalnu zaštitu, izbjegla i raseljena lica KS Malik Garibija istakao je da struka mora pričati o teškim temama i da u zaštitu interesa korisnika ovu temu moramo detaljno analizirati.

„Prije nekoliko mjeseci Ministarstvo je odlučilo krenuti u realizaciju projekta 'Susret stručnih radnika resora socijalne zaštite', tokom kojeg jednom mjesečno okupljamo stručne radnike ove oblasti iz resornog ministarstva i različitih ustanova socijalne zaštite sa kojima sarađujemo, kako bi diskutovali na određenu temu, prepoznali probleme, sanirali ih, našli zajednička rješenja te podijelili međusobna iskustva“, kazao je ministar Garibija u najavi razgovora o navedenoj izuzetno aktuelnoj temi.

Dodao je kako je tema primjene metode fiksiranja aktuelizirana zbog svega što se, nažalost, nedavno dešavalo u Zavodu Pazarić, a čiji su predstavnici i na ovom sastanku podijelili svoja svakodnevna zahtjevna i teška radna iskustva sa svim ostalim učesnicima ovog susreta, razgraničavajući neophodnost metode od njene zloupotrebe.

„Upotreba pomenutih sredstava, odnosno metode fiksiranja, u radu s duševnim bolesnicima zakonski je propisana, tačno je precizirano kako se to radi humano i profesionalno, uz nadzor doktora, te koliko smije da traje. Ona sama po sebi nije sporna, ali je njena zloupotreba ili neprofesionalna upotreba nedopustiva“, istakao je ministar Garibija.

Informisao je i kako je u resornom ministarstvu sačinjena i informacija o tome šta se u ovom pogledu radi u kantonalnim ustanovama socijalne zaštite.

„Namjera nam je da o tome malo više razgovaramo, razmijenimo mišljenja o primjeni različitih praksi, informišemo se o nekim savremenim modernim inputima, a sve s namjerom da pronađemo najbolji metod rada u ovom pogledu“, obrazložio je razloge za razgovor o ovoj više nego aktuelnoj temi ministar Garibija.

Kazao je i kako je i Vladu Kantona Sarajevo informisao da se metoda tzv. blage fiksacije u toku godine primjenjivala kod četiri korisnika u Domu Nahorevo, te kod sedam korisnika u Gerontološkom centru.

Međutim, naglasio je i kako se korisnici sa težim oblicima duševnog poremećaja obično smještaju u ustanove na federalnom nivou.

Objasnio je i kako je stručno nadzorovani i kontrolisani metod fiksiranja neophodan u tretmanu ove specifične vrste korisnika, posebno kada se nađu u situaciji da mogu povrijediti sebe, to jeste u njihovim fazama samopovrijeđivanja ili nasrtaja na druge korisnike, ali se to mora raditi humano i u skladu s propisima.

Istakao je i kako je neophodno što prije pristupiti doradi internih akata u kantonalnim ustanovama kojim se detaljno razrađuje primjena ove metode, s namjerom da ona bude prije svega humana, ali i najkorisnija za samog korisnika.

Istovremeno je važno akcent staviti na rad sa korisnicima kako bi se produžili periodi remisije ili kako bi se kod nekih korisnika potpuno otklonila potreba za fiksiranjem. Najveća prepreka za ovaj pristup u ustanovama socijalne zaštite danas je nedostatak stručnih radnika.

„Ovdje smo da analiziramo primjenu ove metode do u detalje, kako nam se slučajno ne bi štogod nepropisano potkralo“, potcrtao je ministar Garibija.

Kako je istakao direktor JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo Samir Suljagić, učesnik današnjeg sastanka, u sedam ustanova socijalne zaštite koje su stacionarnog tipa smještene su različite kategorije korisnika.

„U svakoj od ovih ustanova boravi najmanje po jedna kategorija korisnika koja može doći u situaciju u kojoj se primjenjuje metoda fiksiranja, a koja je zakonom jasno propisana. Prema tome, ova metoda se koristi u našim ustanovama, ali ne u nekom većem obimu“, naveo je direktor Suljagić.

Kazao je kako u njegovom dugogodišnjem radu u kantonalnim ustanovama socijalne zaštite nisu korištene bilo kakve nehumane metode niti je bilo nekih zloupotreba, kada je u pitanju primjena ove metode.

Istaknuti su i neki od zaključaka današnje diskusije, i to: izmjena Pravilnika o uvjetima prostora, opreme i kadra kojima se osiguravaju mjere zdravstvene zaštite za obavljanje zdravstvene njege i rehabilitacije u ustanovama socijalne zaštite na području Kantona Sarajevo, uvođenje prostorija za pojačan nadzor tzv. “relax sobe” za smješta korisnika sve dok ne dođe stručna pomoć, ugovor sa Psihijatrijskom bolnicom kako bi se angažovao psihijatar za svaku ustanovu koji bi bio konstantno na raspolaganju, treninzi stručnih radnika, kao i kadrovsko ojačavanje i dokapacitiranje ustanova.

Inače, današnji susret je održan u prostorijama Kantonalne javne ustanove „Gerontološki centar“, nakon kojeg je ministar Garibija u pratnji direktorice ove ustanove Melise Alibašić – Hadžić obišao stacionarni odjel i prostorije prihvatilišta za beskućnike.