U organizaciji Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i Kantonalnog centra za socijalni rad danas je održan okrugli sto o stanju, mogućnostima i razvoju hraniteljstva u Kantonu Sarajevo.
Kako je istaknuto, okrugli sto početak je implementacije Projekta promocije hraniteljstva i edukacije hraniteljskih porodica, a koji realiziraju Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS i JU "Kantonalni centar za socijalni rad" Sarajevo u saradnji sa Zavodom za specijalno obrazovanje i odgoj djece "Mjedenica", "Hope and Homes for Children" BiH, SOS dječijim selima BiH i Udruženjem hranitelja "Perspektiva".
"Cilj Projekta je skretanje pažnje javnosti o potrebama djece bez roditeljskog staranja, te promocija porodičnog zbrinjavanja kao boljeg načina zaštite djece u odnosu na dominantni institucionalni smještaj", istakla je Selma Avdić, koordinatorica projekta. Prema njenim riječima u Kantonu Sarajevo trenutno je registrovano 321 dijete bez roditeljskog staranja, od kojih je njih 204 smješteno u ustanovama, kao što su SOS Dječije selo na Mojmilu i Dječiji dom "Bjelave", a 117 u srodničke i nesrodničke hraniteljske porodice.
Da bi se ova statistika promijenila potrebno je da se zakonska regulativa koja tretira pravo smještaja djece u drugu porodicu uskladi na svim nivoima u BiH, kao i sa UN-ovim smjernicama za alternativnu zaštitu o djeci, te evropskim standardima za brigu o djeci bez roditeljskog staranja. Na ovaj način postigli bi se minimalni uvjeti o zaštiti djece i hraniteljskih porodica, generalni je stav učesnika skupa.
Mesud Peljto, pomoćnik kantonalne ministrice za socijalnu politiku, kazao je da će Ministarstvo kao član grupe za sprovedbu Akcionog plana za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, formirane na nivou FBiH, istrajavati u realizaciji ovih planova, kao i na podršci hraniteljstvu uopšte. Dodao je da Ministarstvo primjenom Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom podržava hraniteljske porodice kroz materijalnu pomoć, a namjera mu je da izmjenama ovog zakona osigura uslove i za hraniteljstvo za djecu s posebnim potrebama.
"Smještaj u porodicu potencijalno svakom djetetu nudi individualnu brigu, zaštitu i ljubav osobe u ulozi roditelja, priliku da se uči o ulogama unutar porodice i zajednice", objasnio je Peljto.
Vodeći se zaključkom da porodični smještaj ima brojne prednosti u odnosu na institucionalno zbrinjavanje, zaključeno je da mora biti i adekvatnije promovisan. Promociju i razvoj hraniteljstva treba bazirati na ranije utvrđenim potrebama djece bez roditeljskog staranja, s posebnom pažnjom na njihov uzrast, i eventualne posebne potrebe djece.
S tim u vezi, predstavnici Kantonalnog centra za socijalni rad najavili su da će već danas zajedno sa partnerima u realizaciji projekta početi sa medijskom promocijom hraniteljstva. Cilj je da se animiraju i evidentiraju nove hraniteljske porodice koje bi se u nastavku realizacije projekta educirale i osposobile da preuzmu brigu o djeci kojoj je neophodno zbrinjavanje izvan vlastite porodice.
U nizu danas donesenih zaključaka istaknuta je i potreba za izmjenama kako bi se u postojećem zakonodavstvu jasno razlučile naknade za rad hranitelja od naknada na ime izdržavanja djeteta u drugoj porodici. Neophodno je intenzivirati edukaciju stručnog osoblja, kao i hranitelja, zaključeno je.
Kako je istaknuto, okrugli sto početak je implementacije Projekta promocije hraniteljstva i edukacije hraniteljskih porodica, a koji realiziraju Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS i JU "Kantonalni centar za socijalni rad" Sarajevo u saradnji sa Zavodom za specijalno obrazovanje i odgoj djece "Mjedenica", "Hope and Homes for Children" BiH, SOS dječijim selima BiH i Udruženjem hranitelja "Perspektiva".
"Cilj Projekta je skretanje pažnje javnosti o potrebama djece bez roditeljskog staranja, te promocija porodičnog zbrinjavanja kao boljeg načina zaštite djece u odnosu na dominantni institucionalni smještaj", istakla je Selma Avdić, koordinatorica projekta. Prema njenim riječima u Kantonu Sarajevo trenutno je registrovano 321 dijete bez roditeljskog staranja, od kojih je njih 204 smješteno u ustanovama, kao što su SOS Dječije selo na Mojmilu i Dječiji dom "Bjelave", a 117 u srodničke i nesrodničke hraniteljske porodice.
Da bi se ova statistika promijenila potrebno je da se zakonska regulativa koja tretira pravo smještaja djece u drugu porodicu uskladi na svim nivoima u BiH, kao i sa UN-ovim smjernicama za alternativnu zaštitu o djeci, te evropskim standardima za brigu o djeci bez roditeljskog staranja. Na ovaj način postigli bi se minimalni uvjeti o zaštiti djece i hraniteljskih porodica, generalni je stav učesnika skupa.
Mesud Peljto, pomoćnik kantonalne ministrice za socijalnu politiku, kazao je da će Ministarstvo kao član grupe za sprovedbu Akcionog plana za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, formirane na nivou FBiH, istrajavati u realizaciji ovih planova, kao i na podršci hraniteljstvu uopšte. Dodao je da Ministarstvo primjenom Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom podržava hraniteljske porodice kroz materijalnu pomoć, a namjera mu je da izmjenama ovog zakona osigura uslove i za hraniteljstvo za djecu s posebnim potrebama.
"Smještaj u porodicu potencijalno svakom djetetu nudi individualnu brigu, zaštitu i ljubav osobe u ulozi roditelja, priliku da se uči o ulogama unutar porodice i zajednice", objasnio je Peljto.
Vodeći se zaključkom da porodični smještaj ima brojne prednosti u odnosu na institucionalno zbrinjavanje, zaključeno je da mora biti i adekvatnije promovisan. Promociju i razvoj hraniteljstva treba bazirati na ranije utvrđenim potrebama djece bez roditeljskog staranja, s posebnom pažnjom na njihov uzrast, i eventualne posebne potrebe djece.
S tim u vezi, predstavnici Kantonalnog centra za socijalni rad najavili su da će već danas zajedno sa partnerima u realizaciji projekta početi sa medijskom promocijom hraniteljstva. Cilj je da se animiraju i evidentiraju nove hraniteljske porodice koje bi se u nastavku realizacije projekta educirale i osposobile da preuzmu brigu o djeci kojoj je neophodno zbrinjavanje izvan vlastite porodice.
U nizu danas donesenih zaključaka istaknuta je i potreba za izmjenama kako bi se u postojećem zakonodavstvu jasno razlučile naknade za rad hranitelja od naknada na ime izdržavanja djeteta u drugoj porodici. Neophodno je intenzivirati edukaciju stručnog osoblja, kao i hranitelja, zaključeno je.
