Od ukupnog broja stanovnika Kantona Sarajevo, od 417.498, 5,21 posto stanovnika je bilo obuhvaćeno nekim od prava iz oblasti zaštite porodice sa djecom.
Zaštita porodice sa djecom ima za cilj da se osiguraju svoj djeci približno jednaki uslovi za zdrav i pravilan tjelesni, intelektualni i emocionalni razvoj u porodici i pomoć u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju, odgoju i zaštiti djece i poboljšanju kvaliteta života porodice.
Dodatak na djecu ostvarilo je prosječno mjesečno 12.519 djece u novčanom iznosu od 33 KM po djetetu. Uvećani dodatak za 3.900 djece bio je po 49,50 KM, zdravstvenu zaštitu djeteta 2016. godini mjesečno ostvarilo je 1.081 dijete. Naknadu umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta ostvarilo je 1.727 porodilja u iznosu od 360 KM. Novčanu pomoć nakon porođaja i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu ili se nalazi na redovnom školovanju u 2016. godini dobilo je 1.910 nezaposlenih porodilja u novčanom iznosu od 180 KM u periodu od jedne godine neprekidno. Jednokratnu novčanu pomoć u ukupnom iznosu od 210 KM za opremu novorođenog djeteta dobilo je 61 porodilja. Pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci ili dodatna ishrana za majku-dojilju ostvarilo je prosječno 351 porodilja od po 48 KM u periodu od šest mjeseci, a smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja ostvarilo je prosječno 218 korisnika.
U 2016. godini prosječno mjesečno broj korisnika u oblasti zaštite porodice sa djecom iznosi 21.767, uz evidentiran rast broja korisnika novčane pomoći ženi - majci koja nije u radnom odnosu i korisnika pomoći u prehrani djeteta ili majke.
Kada se ova prava prikažu kroz ukupno izdvojena sredstva za zaštitu porodice sa djecom u 2016. godini prosječno mjesečno iz Budžeta KS izdvojeno je 2.244.631 KM. Najveći dio realizovanih sredstava izdvojen je za novčane naknade umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu 1.111.776 KM. Zatim slijedi izdvajanje u iznosu od 433.138 KM za dodatak na djecu, 386.906 KM za novčanu pomoć ženi majci koja nije u radnom odnosu, 202.088 KM za uvećani dječiji dodatak, 25.947 KM za subvencioniranje obdaništa, 21.787 KM za zdravstvenu zaštitu djece, 17.479 KM za pomoć u prehrani novorođenog djeteta i 13.128 KM za jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta.
Evedentno je da se prosječno mjesečno najveći dio sredstava izdvaja za naknade umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu. Obzirom na visinu izdvojenih sredstava, kako navode u Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, neophodno je nastaviti započete aktivnosti da se ova naknada dislocira iz oblasti dječije zaštite i iznađe rješenje da sve porodilje u Federaciji BiH pod istim uslovima ostvaruju ovo pravo dok odsustvuju sa posla, u visini svoje plaće ostvarene kod poslodavca, a ne da se tretiraju kao socijalna kategorija jer pravo na naknadu plaće proizilazi iz radnog zakonodavstva.
Od prosječno mjesečnog broja korisnika koji su ostvarili prava na materijalna davanja u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonom, njih 37.624, udio korisnika zaštite porodice sa djecom je 57,85 posto. Od prosječno mjesečno izdvojenih sredstva za ove namjene 4.861.970 KM, udio sredstava izdvojenih za zaštitu porodice sa djecom je 46,17 posto.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom u septembru 2016. godine, omogućeno je da pravo na dodatak na djecu mogu ostvariti i porodice u kojima dijete i barem jedan od roditelja djeteta imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine. Istim Zakonom je omogućeno da pravo na dodatak na djecu, bez obzira na imovinski cenzus, pripada i djetetu kod koga je nalazom Instituta za medicinsko vještačenje utvrđen invaliditet od najmanje 90 posto.
U dijelu Zakona koji se odnosi na zaštitu porodilja poboljšan je položaj žena - majki u radnom odnosu koje u skladu sa propisima o radu imaju pravo na rad sa polovinom radnog vremena i to da se naknada plaće za polovinu radnog vremena koje ne radi utvrđuje se u iznosu 30 posto prosječne plaće, a na teret ovog ministarstva. Nadalje, omogućeno je da u slučaju smrti žene - majke koja nije u radnom odnosu u toku poroda ili u toku trajanja ostvarivanja prava na novčanu pomoć, otac djeteta ima pravo na novčanu pomoć.
