Predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo Ana Babić, ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS Amela Dautbegović, te članice Kluba zastupnica SKS posjetile su danas Sigurnu kuću gdje ih je tom prilikom menadžerica ove kuće Mubera Hodžić-Lemeš upoznala sa nizom programa podrške žrtvama nasilja u porodici.
“Sigurna kuća Fondacije lokalne demokratije u Sarajevu otvorena je 2000. godine i u okviru nje se nalaze tri servisa, i to: sklonište za djecu i žrtve porodičnog nasilja, sklonište za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja i drugih oblika nasilja i SOS telefon 1265 za prijavu nasilja u porodici koji je dostupan 24 sata”, pojasnila je Hodžić – Lemeš.
Od otvaranja Sigurne kuće pa do danas u njoj su boravile 1.644 žrtve nasilja, a sada u kući na smještaju imaju 24 osobe, iako ona može primiti 35 osoba, naglašeno je tokom današnjeg sastanka te navedeno kako se žrtve primaju po preporuci Centra za socijalni rad, policijskih uprava i naloga Tužilaštva.
“Po dolasku u Sigurnu kuću žrtve nasilja dobivaju fizičku zaštitu i sigurnost, što im je u prvim danima od izuzetnog značaja, jer u početku imaju strah od počinitelja nasilja, zbog čega im je važno da se osjećaju sigurno i zaštićeno”, rekla je Hodžić – Lemeš te dodala da im ovdje nude psiho- socijalne terapijske programe u kojima učestvuju psihijatri, edukovani psiholozi i sociolozi, pa se zahvaljujući tim tretmanima žrtvama nasilja vraća samopouzdanje i samopoštovanje.
“Te žene moraju postati svjesne da i one imaju pravo na život bez nasilja. Naša fondacija radi i sa počiniocima nasilja kroz mobilne timove, koje smo osnovali 2004. godine, jer želimo da tim posjetama nastavimo terapijski tretman u porodicama, i nakon što se žrtva nasilja vrati počinitelju”, ističe Hodžić – Lemeš, koja kaže da tamo gdje su sa počiniteljima nasilja radili non – stop nikada nije došlo do recidiva.
Po njenim riječima, vrlo je važno da i oni znaju da nasilje nije nasljednja osobina, nego stečena, to je naučeni model ponašanja, jer i počinitelji nasilja imaju razloge zbog kojih su takvi i ako žele mogu se promijeniti.
Tokom sastanka je obrazloženo i da prema Zakonu o zaštiti žrtava nasilja, žene u Sigurnoj kući mogu ostati šest mjeseci, iako ih najveći broj ostane između jednog do tri mjeseca. Postoji određeni broj osoba koje ostanu i duže, ukoliko za to postoje opravdani razlozi, a odluku o tome donosi stručni tim Sigurne kuće. Korisnice zaštite ovdje imaju mogućnost da dobiju besplatnu pravnu i medicinsku pomoć.
U Bosni i Hercegovini trenutno ima sedam sigurnih kuća, od toga je četiri u Federaciji BiH, a tri u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
“Nacrt Zakona o zaštiti nasilja u porodici koji je predložila Vlada Federacije BiH je za nevladine organizacije sporan i to član 35 ovog zakona kojim se traži da se Sigurne kuće osnivaju samo u skladu sa Zakonom u ustanovama, što znači mnogo veće troškove koje naše organizacije ne mogu da obezbijede. Rijetke su sigurne kuće kao ova u Kantonu Sarajevo za koju se iz kantonalnog Budžeta izdvaja oko 70 posto sredstava”, kazala je izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović.
Naglasila je i da ukoliko se ovaj zakon usvoji većina sigurnih kuća će se morati zatvoriti.
“Ovo je naša prva posjeta Sigurnoj kući, ali budite sigurni da nije posljednja, i mi želimo pokazati da ove žene nisu i nikada neće biti same”, rekla je predsjedateljica Babić ovom prilikom i dodala da je vrlo sretna što su sve članice Kluba zastupnica složile da svojim uticajem i autoritetom pokušaju sistemski promijeniti neke stvari i na taj način zaštiti žene i njihova prava.
Jedan od najrasprostranjenijih problema kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini je nasilje u porodici. Ranijih godina žene su uglavnom šutjele i trpile nasilje, čak i po 40 godina jer, uglavnom iz ekonomskih razloga, nisu imale mogućnosti da napuste muža i odluče se za život dostojan čovjeka.
“Vrlo je važno da žene budu ekonomski neovisne, a resorno ministarstvo planira da kroz djelovanje Službe za zapošljavanje uvede i novi program obuke, dokvalifikacije, odnosno prekvalifikacije i upošljavanja žena žrtava nasilja”, navela je ministrica Dautbegović.
S obzirom da je tokom sastanka upoznata da je Sigurna kuća smještena u objektu koji još uvijek ima neriješen imovinsko – pravni status, najavila je pronalazak adekvatnijeg riješenja za to.
